RFI Fulfulde
@ff.rfi.fr
62 followers
7 following
2.8K posts
🌍 Heɗoɗee kabaaruuji Afrik, kabaaruuji Winndere e dow RFI Fulfulde.
#Fulfulde #Pulaar #Pular #Peul #Fulani #Fula #Fallaata #Pullo #Fulɓe #pulaaku #afrik #winndere
💻 rfi.fr/ff/ 🎧 rfi.my/e-guurol 𝕏 rfi.my/Xff 🗨️ rfi.my/WAff
Posts
Media
Videos
Starter Packs
RFI Fulfulde
@ff.rfi.fr
· 3h
Ko honɗum woni miijo mon e ngol naatugol kaso Nicolas Sarkozy, hooreejo leydi kiɗɗo France?
Hannde e alarba, 22, 10ɓuru, en kaalan ko yowitii e alhaali sokugol hooreejo kiɗɗo leydi Faransi Nicolas Sarkozi. O naɓaama hanki e talaata e kaso hertorngo cellal nokku ɗo o heddotoo duuɓi jowi. Ɗum ko e battane jukkoore nde suudu sariya ndun fawi mo e piilol Liibiya e ñaawoore taƴaane ñannde 25 lewru 9ɓuru faltiindu. Ko go’o on nii e nder taatiika leyɗe Erop yo hooreejo leydi kiɗɗo soke.
rfi.my
RFI Fulfulde
@ff.rfi.fr
· 3h
Sariya lislam diiwal Kano ñaawii softiyankooɓe lolluɓe e dow Tik Tok, resondirgol
Suudu ñaawirdu Kano, wuro ɓurngo mawnude to rewo Nigeria yamiri altine yoo polis Hisbah keertoriiɗo ñiiɓnude islam yoo timmin dewgal hakkunde Tik Tokeurs en ɗiɗo lolluɓe yidaaɓe e wideo mo ɗooftaaki sarɗiiji diine. ko ɗum saakti hanki, kabaaruuji gummoriiɗi e sariya diwan o. Aicha Sow
rfi.my
RFI Fulfulde
@ff.rfi.fr
· 4h
Amadou Coulibaly tammbiiɗo orngal RHDP no noddi yimɓe yo yaltu e keewal ngam wootugol
Suɓngo laamu no doomaa e o asay.Kandidaaɓe njoyo ɓee no njokki orngal muɓɓen.Kandida fedde RHDP laamiinde no ɗaminii dañude hooreyaaku.Jaagorɗo jogiiɗo kongol laamu,cukkiiɗo ardinaaɗo segila orngal fedde RHDP , Amadou Coulibaly no warta e ngal orngal jokkiri e ko luhranji yoga taykaɗi e ɗee balɗe .Keɗoɗen mo
rfi.my
RFI Fulfulde
@ff.rfi.fr
· 8h
Guinee: ko e saa'i guurte ɓee curbaaɓe wonaa e ɓureede sunnineede e nder leydi ndii
Gine, hitaande kala nde guurte hewti, curbaaɓe rewɓe no sunninee. Hay si tawii sariya oo no toŋi ɗum, jeertinooje no waɗeede, kono ɗum alaa haɗude rewɓe buy accaali waɗugol ɗum. E lewru 8ɓuru woliindu nduu, jiwun waasii fittaandu mum sabu sunnineede. Ko klub curbaaɓe Gine anndini ɗum. Rewɓe ɗiɗo fawaama jokkooje to suudu Ñaawirdu Kalum (Konaakiri) sabu hiɓe sunnini jiwoy. Mammadu Aadama JALLO
rfi.my
RFI Fulfulde
@ff.rfi.fr
· 9h
Yimɓe 32 nanngaaɓe e nder seppooji, taƴanaama duuɓi 3 kaso
Yimbe 32 taƴanaama ñaawoore hanki sokeede duubi 3. Hiɓe tuumaa bonnugol ndeeyere jamaa on sabu ko tawaa e seppuru lunndiyankooɓe ben tawi laamu ngun hino haɗi ɗum. Ko pelle ndawro PPA-CI e PDCI nodditunoo ngon seppo ñannde 11 lewru 10ɓuru yawtundu. Jantoore Abdoul Aziz Diallo, immoraade Abidjan.
rfi.my
RFI Fulfulde
@ff.rfi.fr
· 9h
Mali no wuuridi e ŋakkere kuɓɓam ɗum ko gila JNIM toŋi yo ɗam naade e nder leydi ndii
Mali, ɓadike lewru, golle no uytii walla dartii e baŋŋe heewɗe e nder leydi ndin haa hewti Bamako. Ko ŋakkere kuɓɓam nde meeɗaaka yi'eede saabii ɗum. Ŋakkere fuɗɗiinde gila fedde kuliyankoore JNIM toŋi naatugol karbiran e nder ndii leydi. Ndee fedde yamiri kadi rewɓe yiilotooɓe e nder Mali tiggagol, suuma ko’e maɓɓe. Gila ɓee kuliyankooɓe ɓami ɗee pellitte, alaa ko ardiiɓe Bamako nantini. E bi’ol Mamadou Omar Ly, hertorɗo Diiwal Sahel, ɗee, ko maale holluɗe wonndema cemmbe kuliyankaaku hino ɓeydaade e nder ndii leydi. O ɓeydi, kulol no woodani Mali e nder dumunnaaji arooji si oo alhaali waylaaki. Ko kanko woni koɗo hannde. Himo jaaboo lamnde Ibrahima Timbi Bah
rfi.my
RFI Fulfulde
@ff.rfi.fr
· 10h
Ko vuri e ɗuuɗude e canɗi e beeli ɓeeɓii e ɗuuɓi sakkitiiɗi ɗoo sabu mahanteeri walla mbayliigu weeyo
Tedduuɓe heɗiiɓe Rfi fulfulde on calminaama. Bisimilla mon e taskaram kiwal taariindi. Hannde toɓɓere yewtere men no nawa en Guinee, ngam yewtude e alhaali ɓeeɓugol walla horgol canɗi (waraango diƴƴe) gonnɗi e mulude (lallude). Immaade e hitaande 1960 faade 1990, waylowaylooji keewɗi teskaama ko faati e ɗii canɗi. E nder Fuuta Jaloo, candi hono “le sessewol, le pounthioun-wol, le Dombl-wol, le daaka-wol e caalli keewɗi natti ɓeeɓi. E nder Conakry, laamorde leydi ndii, mahanteeɗi, waylowaylo weeyo ina battini no feewi e oo alhaali. Koɗo men e ndee yewtere ko Elhadji Sory Souaré, heertorɗo taariindi, jeyaaɗo Guinee. Tedduuɓe bisimilla mon e heɗaade.
rfi.my
RFI Fulfulde
@ff.rfi.fr
· 10h
Prokireejo kiɗɗo Ouagadougou diftaama e altine paltiiɗo, kanko timmini ñaawiyankooɓe 5 ciwlaaɓe
Oo majistraajo Jean-Jacques Ouedraogo ciwlaama gila e tenin kiikiiɗe. Ko yimɓe tefanayɓe gunndooji Burkina Faso tuumira ciwlagol mo Ouagadougou laamorde leydi ndin. Ko oo prokireerjo kiɗɗo woni ko maandinnoo ndii kaydiiri feƴƴinirndi Komsilga. Ɗun ko ittugol oo sonnaajo ñawndoowo ka kaso MACO naɓa mo ka kaso militeeriiɓe MACA.
rfi.my
RFI Fulfulde
@ff.rfi.fr
· 10h
Ngam wonude kandidaa, Mamadi Doumbouya no haani heɓude kaydi baabordi ndi fotde meerɓe 30% siifi
Kandidaa mo humondiraa e laamu ko kesun e alhaali woote. Artikil 248 sariya woteeɗen no holli mo wonaye kandidaa horeeyaaku hino haani heɓude fotde 30% meeriiɓe siifanɓe mo kaydi e nder kominaaji 70% e leydi ndin fow si o wona kandidaa.
rfi.my
RFI Fulfulde
@ff.rfi.fr
· 1d
Yimɓe nayo waasii pittaali maɓɓe e fettande aawaande e sera laawol to soɓɓiire rewo Cameroun
Sukaaɓe 4 waraama to soɓɓiire rewo Kamerun ɓe duuɓi 17 haa 19 sabu pettanɗe aawaaɗe e sera laawol maɓɓe. Ɗum ko hakkunde Naga e Karena. Ko fitinaaji mawɗii e oo departeman " Logane" e " Chari". Kulol juurike e e hoɗiyankooɓe ɓee. Roufaou Baba Ashwariya no artana en e toɓɓere ndee.
rfi.my
RFI Fulfulde
@ff.rfi.fr
· 1d
France : Nicolas Sarkozy hooreejo kiɗɗo leydi ndii naati kaso e battane jukkoore nde suudu sariya nduu fawi ko faati e piilol Libiya
France; talataare hannde, hooreejo kiiɗɗo leydi ndi, Nicolas Sarkozy sokaama e kaso. Ngol sokegol yo lewru caggal nde mo jukkaa tawdeede e waɗooɓe ko boni. Ngol woni go'o e taariki leydi ndi. Awoka en makko njoƴƴinii wullitannde yeeso sariya yalla Nicolas Sarkozy ana yoppite fadde saroore mum fillite. Abdoulaye DICKO.
rfi.my
RFI Fulfulde
@ff.rfi.fr
· 1d
Ñiiɓirde Jaaynde "Le Lynx" bonnaama alaaji kuutorɗi wojjaama
Guinee : Muulirdu jaynde "Lynx-Lance" bonnaama e asewe 18 lewru 10ɓuru feƴƴunde. Muurlirdu wonndu Koloma-Soloprimo komin Ratoma laamorgo Konakiri. Zum waɗii ñannde weetay jaaynde Lynx ndee muulee. Wuyɓe ñeeñuɓe arii ƴettii aalaaji kelɗuɗi gollinirteeɗi masinji ɓe naɓi, ɗun woni sabu ɗi ɗaani, golle darti. Nde hunnde waɗii e saa’i nde jayndeeji Gine wondi e caɗeeele, e hinle jaaynde "Lynx" hino heewi jalkitugol golle laamu ngun. Ko ɗum woni ciifol humpito ngol ndee jaaynde jokki gila nde woodaa.
rfi.my
RFI Fulfulde
@ff.rfi.fr
· 1d
Ko honno yiiruɗon ɗii sariyaaji ɗi JNIN woni e fawde e oo ɗoo wakati e hoore malinaaɓe yiilotooɓe e hoore waɗɗeteeɗi ɗii? ?
Hannde e alarba, ñannde 21, 10ɓuru, en yiiloray hella Mali, kaalen ko yowitii e pellite walla sariyaaji ɗi kuliyankooɓe JNIN ƴetti liddu doginooɓe oto wonndude e yiilotooɓe e dow laawi Mali. Caggal nde ɓee kuliyankooɓe sakkii, aljuma faltiinde, kamiyonje ronndiiɗe kuɓam naataynooɗe Sikasso, ɓe yaltini kadi widiyo holluɗo konunkooɓe ɗiɗo e siwiljo ɓe ɓe ciwlii. Ɓee kuliyankooɓe bamii kadi pellital gonngal faade e yiilotooɓe e nder dendaangal leydi Mali. Oo sariya ko wi’uɗo wonnde kala debbo yiilotooɗo Mali haanaa naatude walla jooɗaade e nder oto tawa muuraaki walla buumaaki. Ɓe haanaa kadi jooɗodude e worɓe ɓen. Ko e julle ɓaawooje ɗen ɓe haani wonde.
rfi.my
RFI Fulfulde
@ff.rfi.fr
· 1d
Senegal, jaagorɗo halfaaɗo cellal anndinii koholto alhaali oo wabaa noddirteeɗo e faransiire « Fièvre de la Vallée du Rift »
Senegal: Kulhule paatuɗe e ñawu « Fièvre de la Vallée du Rift » ina jokki, haa teeŋti noon ɗo rewo leydi ndi ɗo ngaynaaka walla gure aynaaɓe teskaa. E wiide jagorgal kalfinaangal cellal leydi ndi, hannde yimɓe 245 no ngonndi rafi o, woɓɓe 21 maayi e mum. Jaagorɗo o, hono Ibrahima SY, uccitii hanki e jaayndiyankooɓe, o haali ko faati e layagol rafikadi e peeje ɗe ɓee ƴetti ngam falaade ɗum.O waɗii jeertinaango faade e yimɓe fof, wonde ñawu nguu wonaa tan aynooɓe walla jogiiɓe jawdi ma mbiyen daabaaji ko wayno baali, be’i, walla na’i potii hulde, kono ñawu ngu ina waawi heɓde moni kala. Keɗoɗen mbo e faandu haala Boly BA…
rfi.my
RFI Fulfulde
@ff.rfi.fr
· 1d
Caggal hugol kuɓɓam naatude e nder Bamako, Jnim yamirii rewɓe yo ɓe tiggoo (suddoo)
Ko ina wona lewru e feccere jooni, fedde kuliyankoore JNIM, jokkondirnde e Al Kaydaa, ina woni e haɗude naatgol kuɓɓam e nder Mali, ɗum addi ŋakkeende kuɓɓam no feewi e nder leydi ndii. Ɓee kuliyankooɓe mbii jooni ko yo rewɓe ɓe ɓurnoo sino njola e otooji. E oon sahaa mo SYNACOR (Dental ngenndiwal sofereeɓe Mali) nantiniino woppere golle kono ɓe kaayti ndeen woppere golle tawi saabino ɗum ko haala depite laamu faddewu ngu CNT.
rfi.my
RFI Fulfulde
@ff.rfi.fr
· 1d
Iwarinaaɓe no wuuri e saaha orngal suɓngooji hooreyaaku saatiiɗi ñannde 25 sappaɓuru
Côte d’Ivoire, ko fawi miliyonji 8 e ujune teemeɗɗe 7 no nodditaa suɓagol ardotooɗo leydi ndii ñannde 25 lewru 10ɓuru arayndu. Laamorde faggudu leydi ndin no cuɗori nate faalaaɓe ardagol ɓen, nokku fow ko e haala oorgal ngal wonaa yewtireede. Holno ɓe jaɓɓori ko wonaa nodditeede kon? Holko miijoooji maɓɓe e eɓɓooje dawroyankooɓe ɓen?Jantoore Abdoul Aziz Diallo immorde Abidjan.
rfi.my
RFI Fulfulde
@ff.rfi.fr
· 1d
Mauritanie, hooreeɓe leydi ndii hino e laawol tottugol koreeji lorriiɓe e nder waarngooji kitaale 1990
E on saaha, hino ɓadii konunkooɓe 30 waraaɓe caggal tuumeede liɓugol laamu. Gila ɗum, ɓeynguuli walla jom cuuɗi ɓeen konunkooɓe hino jokki ƴamugol hakkeeji maɓɓe. E kabaaruuji heɓaaɗi, laamu Mauritanie hino e laawol tottugol ɓe kaalisi. Kono woɓɓe e kooreeji ɓee konunkooɓe waraaɓe jaɓaa ndee eɓɓoore, no tawaa e ɓen Maïmouna Alpha Sy ardiiɗo fedde ɗin koreeji. E bi’ol makko njoɓtaari waawaaka jaɓeede caggal sariya. Ko kanko woni koɗo men hannde. Himo jaaboo lamnde Ibrahima Timbi Bah.
rfi.my
RFI Fulfulde
@ff.rfi.fr
· 1d
Coggu koɗanɗe (luwaasi) no jeyaa e aanindeeji ɗi iwarinaaɓe ɓen ɓuri feññinde e ɗii suɓngooji hooreyaaku
Cote dIvoire, fewdo ka suɓngo ardungal ngal woni ɓadaade ɗoo, coggu koɗanɗe ɗen no tawaa e ko ɓuri aaninde suɓotooɓe ɓen. Cuuɗi ɗin no sattani Abijan tentinii wonande ɓe yaajiraaka fehre ɓen, ɗum no addi yo ɓe ɓeydu woɗɗitagol tummbo saare nden. Ko muraadu tiiɗundu fewdo ka tawata heɓugol ka wona ko huunde ɓurnde maapinde edendaagal wertaango leydi ndin. Abdoul Aziz Diallo nultondiraaɗo RFI Fulfulde on Abidjan no neldi en ndee jantoore mawnde ɗoo heɗitoɗen mo.
rfi.my
RFI Fulfulde
@ff.rfi.fr
· 1d
[Taskaram fillitaaɗo 2] Alhaali darnde rewɓe e ɓamtaare dowri e nder leyɗeele Afrik
Tedduɓe heɗiiɓe rfi fulfulde, bissimila-mon e yewtere men dinngiral rewɓe.Toɓɓere yewtere ndee no yowitii e darnde pelle rewɓe joɗiiɓe ka ɗowri, holko woni nafa maɓɓe e ɓamtaare dowri ndii? Ko holno ɗee pelle rewɓe joɗɗori faa yottaade e gollidal majje e mojobe ɗe humondira e laamu
rfi.my
RFI Fulfulde
@ff.rfi.fr
· 2d
Ko holno yiiruɗon pellital haɗugol kala seppo e tumbondire politik ɗe jeydaa e orngal suɓngooji?
Yewtere men hannde altine ñannde 20, 10ɓuru, no nawra en Koddiwaar kaalen ko faati e pellital ngal jaagorɗo halfinaaɗo geɗe nder leydi anndini fii mun e aljuma yatuɗo. Pellital haɗungal yuɓɓinngol kala seppoo, mitting walla tumnbondiral ko jeydaa e orngal suɓngooji hooreyaaku wonungal e waɗude Koddiwaar gila yontere. Ardiiɓe koddiwaar ƴettii ngal pellital ɓawto nde kawtal pelle lumndiyankooje PPA CI e PDCI yuɓɓini seppo ngo yimɓe ko timmi 710 fawaa junngo.
rfi.my
RFI Fulfulde
@ff.rfi.fr
· 2d
Laamu nguu pellitii yoɓude daamordi warngooji yimɓe kitaale 1989-1991
Duuɓi capanɗe tati e jeegom caggal « kitaale kaantoriɗɗe » (1989-1991), laamu Mauritanie ƴetti pellital ngam ñawndirde ɗum kaalis « warngooji jimɓe » , ɗum non ina jeyaa e dame ɓurɗe muusde e daartol leydi ndii. Caaktugol yaltinde feccere adannde ndaamordi ndii, fotde 26 miliyaar uguya ɓooyɗo (2,6 miliyaar MRU, walla ko ina tolnoo e 65 miliyoŋ €).
rfi.my
RFI Fulfulde
@ff.rfi.fr
· 2d
Hannde jantoore men no humpiti en tawaangal fulɓe mbi'eteengal
« Ƴaro baali» walla « guri baali », ina jeyaa e pijirlooji e pine ɗe agaaɓe fulɓe ɓurii teddinde. No hitaande kala e saha dunngu, aynaaɓe ina keewi yuɓɓinde ƴarooji ngam hollude njeñcudi golleeji maɓɓe e saha ceeɗu. To Beelel Kelle, wuro tawaango e nder falnde Podor, rewo Senegal, ngal pinal ina wuurtinee hitaande kala.
rfi.my
RFI Fulfulde
@ff.rfi.fr
· 2d
Duuɓi tati fitinaaji e nder Djamena "jeudi noir" : fedde Amnesty no ŋiñi ŋakkere sariya e oo musiiba
Altine 20 lewru 10ɓuru waɗi duuɓi tati “Jeudi noir” woni seppooji mawɗi baɗnooɗi ñannde 20 lewru 10ɓuru hitaande 2022, haa saabi maayde yimɓe heewɓe to N’Djamena. Yimɓe 73, e bi'ol ardiiɓe ɓee, wi'uɓe wonnde ɗum addude dillere. Fodde 300 maayɓe e bi'ol pelle juɓɓinnooɗe ngoon seppo. Gila ndeen, sariya Amesntie wootanooma ngam suddude ɗii boneeji. Pelle ɗaraniiɗe hakkeeji neɗanke ina ngonndu e ngoƴa mawka sabu oo alhaali addii bonande mawɗo.
rfi.my
RFI Fulfulde
@ff.rfi.fr
· 2d
Jean-Louis Billon kandidaajo CODE fodike ƴellitaare faggudu e ɓamtaare leydi
Ko ɓuri miliyonji 8 iwarnaaɓe no nodaa wootugol ñannde 25 nduu lewro. Ko kandidaaɓe 5 woni ko foolotirta e ɗii suɓungooji hooreyaaku. E mun no tawaa Alassane Ouattara. Ngal orngal haajooni no jokkitii. Ɓee foolotirooɓe no jokkitii weeɓitanngol yimɓe ɓen eɓooje maɓɓe ɗen fii yo ɓe suɓoɓe Jean-Louis Billon oo fedde PDCI ko gooto e ɓee kandidaaɓe jokkitooɗo ngal orngal makko. Ko jiɓaa ko si tawii o waaway jiñinngol yimɓe ɓen fii no ɓe suroo mo. Heɗoɗen mo
rfi.my
RFI Fulfulde
@ff.rfi.fr
· 2d
Hannde hiɗen njeewtida e aynaaɓe e doktoroojo ko faati e honno nguu ñawu raaɓirta
E nder yeewtere men hannde altine 20 lewru 10ɓuru, njewtuten ko e ñabuuli tesketeeɗi e dabaaji walla jawdi ndii bawɗe addande neɗɗo ñabuuli goɗɗi. En tawtoraama jonnde faatunde e mum to wuro no wi’e Gamadje Saare. Ngo woni ko e nder departama mbo Podor, diiwal Saint Louis rewo Senegal. En njeewtidii e aynooɓe ɗiɗo, Kadiata Demba Ba, jeyaaɗo Gamaaje Saare e Mohamed Alel Diallo jeyaaɗo Loumbi Ferɓe wongo e nder commune Doumnga lawo. Ɓee ngandinii en ñabuuli keewɗi bawɗe heɓde jawdi ndi.
rfi.my